...molila sam Gospodina,
ako preživiš,
da budeš svećenik,
ali On je vidio da je tvoje srce preslabo,
zato te uzeo ravno na svoj Dlan, odmah...
tako je utješio moje srce
jer znam da si
jedino tamo
sasvim siguran.
Dotakni Mu lice
svojim malenim ručicama
i šapni mu
u moje ime
"Hvala, Tata!"
18.5.2010.
Moram ovo zapisati prije nego zaboravim 
Prije nekoliko dana, tata je vodio dvije mlađe kćeri na sv. misu, rekao je da je jedva s njima izdržao koliko su se vrpoljile, ali one su ipak upile svaki djelić događanja. Shvatila sam to navečer, kad sam pripremala najmlađu na spavanje. 
Dakle, nas dvije ostale smo same u sobi. Oblačim Katarini pidžamicu, ona sjedne preda me, pogleda me značajno, ali vedro i kaže:
"Mama, ja su isi u Kjajestvo!" (Mama, ja ću ići u Kraljevstvo!)
Ostala sam iznenađena! Pomislila sam u prvi mah da ju je starija seka "zarazila" svojim spikama o princezama. Upitala sam ju:
"Da? Ti ćeš ići u Kraljevstvo? Koje Kraljevstvo?"
Katarina je vedro odgovorila: "Ja su isi u Kjajestvo Tvoje!" (Ja ću ići u Kraljevstvo Tvoje!)
Iznenadila sam se odgovorom: "Ma nemoj!"
Samouvjereno je rekla: "Da! I tata će ići u Kjajestvo! Ja su njega nositi!" (Da! I tata će ići u Kraljevstvo! Ja ću njega nositi!"
Pitala sam: "A hoće li mama ići u Kraljevstvo?"
Rekla je: "Hose!" (Hoće!)
- "A tko će nositi mamu?"
- "Nina!" (najstarija seka)
- "A hoće li Eli ići u Kraljevstvo?"
kimnula je - da!
pitala sam ju dalje: " A hoće li nam biti lijepo tamo?" rekla je: "Daaaa!"
"A što ćemo mi tamo raditi?"
"Mi semo tamo pjevaaaaat!" (Mi ćemo tamo pjevat!)
"A što ćemo pjevat?"
"Ajuja!" (Aleluja!) "Mama, pjevaj Ajuja!"
I tako smo pjevale Aleluja...
"Pjevaj hvalu Kristu Bogu,
slavi njega, sveti rode,
slavi Krista Spasitelja,
uzvišenog Kralja slave!
Aleluja, aleluja... "
i s pjesmom otišle u krevet...
